Lošu cirkulaciju ljudi često opisuju kao osećaj težine u nogama, hladna stopala ili oticanje oko članaka. Da bismo razumeli da li je opravdano da navedene simptome pripišemo slabijoj cirkulaciji, važno je najpre da razjasnimo šta taj izraz podrazumeva i kako krv prolazi kroz noge.

Lošu cirkulaciju ljudi često opisuju kao osećaj težine u nogama, hladna stopala ili oticanje oko članaka. Da bismo razumeli da li je opravdano da navedene simptome pripišemo slabijoj cirkulaciji, važno je najpre da razjasnimo šta taj izraz podrazumeva i kako krv prolazi kroz noge.
Loša cirkulacija nije naziv jedne bolesti. Arterije dovode krv bogatu kiseonikom do nogu, a vene je vraćaju prema srcu. Problem može da nastane u jednom ili drugom delu krvotoka, pa se razlikuju i simptomi i način njihovog ublažavanja.
Kod periferne arterijske bolesti arterije su sužene ili zapušene, najčešće zbog nakupljanja masnih naslaga u njihovim zidovima. Kako objašnjava britanska Nacionalna zdravstvena služba, NHS, time se ograničava količina krvi koja stiže do nogu. Tokom hodanja mišićima treba više kiseonika, pa nedovoljan dotok može da izazove bol.
Godine i postojeći faktori rizika važni su za procenu ovih tegoba. Smernice Američkog udruženja za srce i Američkog koledža za kardiologiju, AHA/ACC, među grupe sa povećanim rizikom svrstavaju:
● Osobe koje imaju 65 godina ili više.
● Osobe od 50 do 64 godine koje imaju faktore rizika, poput pušenja, dijabetesa, povišenog pritiska ili poremećenih masnoća u krvi.
Bolest može da se javi i kod mlađih osoba, ali je rizik veći u navedenim grupama. Bol koji se ponavlja tokom hodanja ne treba automatski pripisivati godinama ili slabijoj kondiciji, posebno uz ove faktore rizika.
Vene u nogama imaju zaliske koji sprečavaju da se krv vraća unazad. Ako se oni ne zatvaraju pravilno, krv se zadržava i povećava pritisak u venama. NHS ovaj mehanizam opisuje kao uzrok nastanka proširenih vena.
Verovatnoća njihovog nastanka raste sa godinama, ali značaj imaju i nasledna sklonost, trudnoća, višak kilograma i dugo stajanje ili sedenje. Zato venske tegobe nisu vezane isključivo za starije osobe.
Da bismo prepoznali na koji problem tegobe mogu da ukazuju, važno je kada se pojavljuju, koliko traju i šta ih pojačava ili ublažava.

Bol tokom hodanja koji popušta kada zastaneš razlikuje se od težine i oticanja koji postaju izraženiji posle dugog stajanja. Takve pojedinosti pomažu lekaru da proceni odakle problem potiče.
Na problem sa arterijskim protokom može ukazivati bol koji se ponavlja tokom šetnje i smiruje posle nekoliko minuta odmora. Najčešće se oseća u listovima, kao grč, stezanje ili pečenje. Zastaneš zbog bola, nakon kratke pauze nastaviš, a neprijatnost se ponovo pojavi tokom hodanja.
Pored ovog obrasca, NHS navodi i sledeće moguće znake:
● Stopala hladna na dodir, uz utrnulost ili slabost nogu.
● Sjajna koža ili promene njene boje.
● Proređivanje dlaka na nogama.
● Ranice na stopalima ili nogama koje ne zarastaju.
Ako bolest napreduje, bol može da se javlja i u mirovanju, naročito noću. Obrati pažnju ako tegobe počinju posle sve kraće šetnje ili ih osećaš čak i kada ne hodaš.
Kod venskih problema noge mogu biti manje otečene ujutru, dok se pred kraj dana javlja pritisak oko članaka, težina ili bol. Tegobe su često izraženije posle dužeg stajanja.
Prema NHS-u, uz proširene vene mogu se pojaviti i svrab, suva ili perutava koža i promene njene boje. Neprijatnost se često ublažava tokom odmora sa podignutim nogama.
Za procenu je korisno da zapamtiš da li otiče jedna ili obe noge i da li se oticanje povlači nakon odmora. Ovi podaci pomažu pri pregledu, ali nisu dovoljni za samostalno postavljanje dijagnoze.
Novo oticanje i bol u jednoj nozi ne treba tretirati kao uobičajen umor niti pokušavati da ih ublažiš vežbanjem.
● Bol i oticanje jedne noge, naročito u listu ili butini, uz crvenu ili tamniju kožu, zahtevaju hitan pregled zbog moguće duboke venske tromboze. NHS navodi ove promene među njenim znacima; ne moraju svi biti prisutni istovremeno.
● Ako uz bol i oticanje noge imaš otežano disanje ili bol u grudima, odmah pozovi hitnu pomoć. Nemoj samostalno da voziš do bolnice.
● Krvarenje iz proširene vene takođe zahteva hitan pregled, prema preporukama NHS-a.
Pored ublažavanja tegoba, važno je uticati na faktore koji doprinose oštećenju krvnih sudova. NHS kod periferne arterijske bolesti izdvaja prestanak pušenja, uravnoteženu ishranu, održavanje odgovarajuće telesne težine i pridržavanje terapije za postojeća oboljenja.
Pušenje doprinosi oštećenju krvnih sudova i razvoju ateroskleroze, odnosno nakupljanju naslaga u arterijama. Ako ti je teško da prestaneš, razgovaraj sa lekarom o dostupnoj podršci.
Povišen pritisak, poremećene masnoće u krvi i dijabetes mogu uticati na krvne sudove i kada ne izazivaju primetne tegobe. Zato osećaj da ti je trenutno dobro nije razlog da preskočiš dogovorene kontrole ili samostalno prekineš terapiju.
Ako imaš dijabetes, redovno proveravaj kožu stopala i prijavi ranice ili promene koje ne zarastaju.
Za zdravlje krvnih sudova važniji je način na koji se hraniš iz dana u dan nego povremeno uzimanje namirnice koja se reklamira kao „dobra za cirkulaciju“. Neka povrće, voće, mahunarke i integralne žitarice budu redovan deo obroka, uz manje veoma slane hrane i proizvoda bogatih zasićenim mastima.
Ako imaš višak kilograma, cilj su postepene promene koje možeš da održavaš. Primerene porcije i redovna aktivnost omogućavaju da istovremeno radiš na telesnoj težini i kondiciji.

Mišići lista pomažu da se krv iz nogu vraća prema srcu. Dok hodaš ili pomeraš stopala, njihovo stezanje i opuštanje potiskuje krv kroz vene, dok zalisci usmeravaju njen tok.
Kod dijagnostikovane periferne arterijske bolesti, vežbanje se planira kao deo lečenja. Američki koledž za kardiologiju, ACC, preporučuje strukturisane ili nadzirane programe koji poboljšavaju sposobnost hodanja i svakodnevno funkcionisanje. Ako imaš utvrđenu bolest ili duže vreme ne vežbaš i imaš tegobe, izbor aktivnosti najpre dogovori sa lekarom.
Za više redovnog kretanja možeš da izabereš:
● Hodanje. Hodanje na traci za trčanje omogućava ti da aktivnost organizuješ kod kuće i prilagođavaš brzinu svojim mogućnostima. Više pročitaj u blogu Da li se može hodati na trakama za trčanje?. Ako se tokom hodanja pojavi bol u listovima, zastani; ponavljanje bola razlog je za pregled pre povećavanja napora.
● Vožnju bicikla. Omogućava ravnomernu aktivnost nogu uz prilagođavanje tempa i opterećenja. Na sobnom biciklu možeš jednostavno da podešavaš otpor i pratiš trajanje vožnje.
● Pokrete stopala i podizanje peta. Dok sediš, polako povlači stopala prema sebi, pa ih opružaj od sebe. Možeš da kružiš stopalima ili podižeš pete dok prednji deo stopala ostaje na podu. Podizanje peta izvodi se i stojeći, uz stabilan oslonac. Sedeće vežbe koje uključuju mišiće potkolenice i pomažu održavanju cirkulacije opisuje North Tees and Hartlepool NHS.

Sledeća tabela je praktičan predlog za uvođenje hodanja i vožnje bicikla, a ne terapijski program za bolest krvnih sudova. Ako već imaš individualni plan aktivnosti, prati preporuke koje si dobio.
| Aktivnost | Kako da počneš | Kako da prilagodiš napor | Kako da napreduješ |
|---|---|---|---|
| Hodanje na traci | Počni sa 5–10 minuta, bez nagiba, brzinom pri kojoj hodaš stabilno i prirodno. Prvih nekoliko minuta hodaj sporije | Održavaj tempo koji omogućava razgovor bez izraženog zadihavanja | Kada nekoliko sesija prođe prijatno i bez tegoba, dodaj nekoliko minuta. Najpre produžavaj hodanje, a zatim, prema mogućnostima, blago povećaj brzinu |
| Vožnja sobnog bicikla | Počni sa 5–10 minuta, uz mali otpor. Podesi sedište tako da koleno ostane blago savijeno kada je pedala najudaljenija | Pedale okreći ravnomerno, bez njihanja tela i snažnog pritiskanja. Prvih nekoliko minuta vozi laganije | Najpre produžavaj vožnju. Kada ti duža sesija postane laka, malo povećaj otpor, bez istovremenog povećavanja trajanja i tempa |
Možeš da odabereš jednu aktivnost ili da smenjuješ hodanje na traci i vožnju sobnog bicikla različitim danima. Nije potrebno da obe radiš u istoj sesiji.
Brže hodanje i vožnja bicikla pri umerenom naporu računaju se u preporučenih najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti nedeljno. Prema NHS-u, umeren napor prepoznaješ po ubrzanom disanju uz koje još možeš da razgovaraš, ali ne i da pevaš. Do tog obima dolazi postepeno; kratko razgibavanje stopala dopunjuje aktivnost, ali ne zamenjuje ove minute.
Ako želiš da uvedeš redovno kretanje kod kuće, pogledaj Ringovu ponudu traka za trčanje i sobnih bicikala i izaberi aktivnost koja se uklapa u tvoj dan.

Planirana fizička aktivnost i pauze tokom rada imaju različite uloge. Hodanje ili vožnja bicikla omogućavaju duže, kontinuirano kretanje, dok ustajanje tokom dana prekida periode u kojima su noge gotovo nepomične.
NHS u preporukama za smanjenje rizika od duboke venske tromboze savetuje ustajanje i kretanje otprilike na svakih sat vremena.
Da bi to lakše sprovodio, možeš da:
● Postaviš podsetnik na telefonu ili računaru.
● Deo telefonskih razgovora provedeš hodajući, kada ti nisu potrebni ekran i beleške.
● Između sastanaka kratko prošetaš, pre prelaska na sledeći zadatak.
● Povremeno pomeraš stopala dok sediš, kao dopunu pauzama za ustajanje.
Ovo su praktični predlozi za organizaciju radnog dana. Izaberi one koje možeš dosledno da sprovodiš.
Kod putovanja dužih od četiri sata, NHS preporučuje hodanje kad god je moguće i dovoljan unos vode. Ako putuješ automobilom, planiraj pauze za izlazak i kratku šetnju. U vozu ili avionu povremeno ustani kada je bezbedno.
Ako se opisane tegobe ponavljaju, traju ili pogoršavaju, zakaži pregled. Posebno je važno da prijaviš ako bol počinje nakon sve kraće šetnje, oticanje postaje izraženije ili se pojavljuju oštećenja kože. Kod proširenih vena, NHS kao razlog za pregled izdvaja i ranu koja ne zarasta duže od dve nedelje.
Lekaru opiši kada su tegobe počele i koliko ograničavaju svakodnevne aktivnosti. Korisno je, na primer, da kažeš da sada moraš da zastaneš tokom šetnje koju si ranije prelazio bez teškoća. Navedi i postojeća oboljenja i terapiju koju koristiš.
Kod bolesti arterija lečenje može obuhvatiti kontrolu faktora rizika, lekove, strukturisan program vežbanja i, kada je potrebno, zahvat kojim se poboljšava protok krvi. Kod venskih problema procenjuju se druge mogućnosti, uključujući kompresiju i postupke za lečenje obolelih vena.
Kompresione čarape ne treba birati samo prema osećaju težine u nogama. One mogu da pomognu kod određenih venskih tegoba, ali NHS upozorava da nisu pogodne kod problema sa arterijskim protokom. Njihovu primenu, vrstu i jačinu kompresije zato treba odrediti nakon odgovarajuće procene.
● NHS: Peripheral arterial disease (PAD)
● NHS: Deep vein thrombosis (DVT)
● NHS: Physical activity guidelines for adults aged 19 to 64
● AHA/ACC: 2024 Guideline for the Management of Lower Extremity Peripheral Artery Disease
Ring Bumper tegovi ploce u boji 2x5kg
Bokserske rukavice od najkvalitetnijeg PVC materijala crvene boje, najniže cene, extra kvalitet
Elipticni trenazer najbolje sagorevanje kalorija.
Teg za rucni zglob, proveren kvalitet, najbolja cena, Isporuka ,Garancija